Kad nastane monopol zbog toga što je efikasnije da jedna tvrtka pruža usluge za čitavo tržište nego što bi bio slučaj s njih dvije ili više, a razlog tome je postojanje određenih ekonomija opsega na tom tržištu.

Poznati primjer je distribucija vode u kojem glavni trošak predstavlja izgradnja cjevovoda za dopremanje vode. Jedna tvrtka može odraditi posao s nižim prosječnim troškovima po kupcu nego dvije tvrtke sa suparničkim vodovodnim mrežama. Monopoli mogu nastati i umjetnim putem kad neka tvrtka stekne pravo vlasništvo nad nekim resursom koji je esencijalan za proizvodnju nekog dobra ili usluge, ili kad državna vlast ovlasti neku tvrtku da bude jedini proizvođač. Drugi umjetni monopoli mogu se razviti kad neka tvrtka efikasnije radi od svojih suparnika zbog razloga različitih od ekonomije opsega. Za razliku od drugih vrsta monopola, kod prirodnih monopola postoji mala šansa da će biti izbačeni s tržišta zbog novih uspješnijih sudionika. Iz tog razloga postoji potreba regulacije kod prirodnih monopola radi zaštite njihovih zatočenih potrošača.